„Trudna!“ – Koliko li samo osjećaja krije ta vijest? Od radosti i sreće do šoka, tuge i razočaranja. Vijest o trudnoći mijenja svijet. Mijenja se život žene, muža, obitelji, a ponekad i cijelog naroda. Sjetimo se kako je vijest o trudnoći supruge britanskog prijestolonasljednika odjeknula u medijima i kako trudnoće ponekih filmskih zvijezda, popularnih pjevačica i drugih slavnih osoba pune naslovnice novina i internetskih portala. Iako put od te prve vijesti o trudnoći do rođenja može biti težak i zahtijevan mnogi su uzbuđeni već na samu vijest o početku novoga života. Uz sva biološka istraživanja i znanstvene dosege početak života, začeće i rađanje novog bića još uvijek je čudo. Oni koji radosno očekuju i žele potomstvo smatraju život i vijest o trudnoći najvećim i najljepšim darom.
Blagdanom, koji spada na 8. prosinca, katolici radosno slave vijest o začeću Marijinu. Današnji datum je točno devet mjeseci prije blagdana rođenja Blažene Djevice Marije, blagdan Male Gospe, kojeg slavimo 8. rujna, i nema nikakve veze sa slavljem Božića, Isusova Rođenja. Danas ne slavimo dan kad je Marija začela Isusa, taj se blagdan slavi 25. ožujka i naziva se Blagovijest, nego je danas dan sjećanja na Marijino začeće, dan kad je Marija začeta u utrobi svoje majke. Često se ova dva blagdana o začeću pobrkaju u našim glavama pa ne znamo točno čije začeće slavimo na koji blagdan. Na današnji je blagdan, dakle, Marija „začeta“, a na onaj drugi je ona „začela“.
Možda su i neki od vas iznenađeni što se toliko uznemirujemo zbog nekog događaja kao što je začeće i rađanje i što se tome u kalendaru i u liturgiji Katoličke crkve pridaje toliki značaj. Mnogi vjernici iskazuju veće zanimanje za Isusovo začeće, osobito u ovo vrijeme pred blagdan njegova rođenja, pa se događa nedostatak razumijevanja i ovaj se blagdan često pomiješa s onim koji se slavi u ožujku. Zato na današnji dan izričito navodimo i govorimo o toj razlici, jer nas blizina Božića znade navesti na netočan zaključak o sadržaju ovog današnjeg slavlja. Danas, dakle slavimo blagdan Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije, dan kad je Marija začeta.
Nauk Crkve o Marijinu začeću također je pridonio neuobičajenosti ovoga blagdana. Iako imamo razloga veseliti se i radovati s Marijinim roditeljima zbog začeća njihova djeteta, ipak današnja svečanost slavlja blagdana Marijina začeća teško bi se mogla opravdati samo tim razlogom. Posebnost ovog slavlja danas je istina vjere da je Marija od samog početka svog života oslobođena svih grijeha i krivnje. U isto vrijeme, ova istina vjere potvrđuje i činjenicu kako je rađanje i dolazak na svijet svakog drugog čovjeka povezan s grijehom i krivnjom. To je činjenica koja se nalazi u potpunosti na razini vjere i ne može se utvrditi niti braniti bilo kojim znanstvenim metodama, pokusima ili istraživanjima.
Iako je to samo pitanje vjere, mnogi se na taj nauk Crkve vrijeđaju ili ga žele osporiti. Mnogima nije jasno što Crkva naučava kad kaže kako su svi ljudi rođeni u stanje „grijeha“ ili nasljeđuju „istočni“ ili „iskonski“ grijeh. Zar ne dolazi svako dijete na svijet „nevino“? Nije li okrutno i neodgovorno zbog naših religioznih uvjerenja pripisivati djeci nekakve grijehe i govoriti o novorođenčadi u grijehu? Nije li to zlokobno nagovještavanje koje može imati pogubne posljedice?
Izrazi „istočni grijeh“ ili „iskonski grijeh“ su svakako vrlo pogodan izvor nesporazuma i lošeg razumijevanja. Nažalost, ti teološki pojmovi su dio teološke tradicije Crkve i, kolikogod se pokušavalo, vrlo ih je teško zamijeniti s nekim drugima i povući iz uporabe u vjerničkom poimanju stanja čovjeka prilikom dolaska u svijet. Treba napomenuti kako istočni ili iskonski grijeh ne podrazumijeva osobnu krivnju. To nije osobni grijeh kao oni koje ispovijedamo u ispovjedaonici i za koje se kajemo u sakramentu Pomirenja. Iza tih izraza krije se nauk Crkve o mnogo širem shvaćanju krivnje i grijeha. Govor je to o padu i palom stanju čovjeka koji se pokušava izraziti jezikom mita kako bi se na što razumljiviji način pojasnile posljedice ljudske iluzije o mogućnosti nadvladavanja Zloga i zla samo vlastitim snagama i vlastitom umješnošću. To je tumačenje činjenice da se čovjek sam ne može oduprijeti utjecaju Zloga i sam sebi osigurati život bez pogreške i grijeha. Ni najbolji i najuzorniji roditelji ne mogu zaštititi svoje dijete od svih zala i pogrešaka.
Mi danas ispovijedamo istinu vjere kako je Marija od početka u tom pogledu povlaštena osoba. Bog ju je zadržao izvan konteksta i okružja grijeha. Nije nam poznato kako je to Bog učinio i kako je to njemu bilo moguće. I ovdje, kao i u drugim okolnostima valja nam čuti i shvatiti poruku evanđelja: „Ta Bogu ništa nije nemoguće“. Teologija za takvo Božje djelovanje koristi riječ „milost“. Privilegij posebne izuzetosti Marije od grijeha i krivnje utemeljen je na Božjoj milosti i njime je Bog želio Mariju predstaviti kao čovjeka kakvim ga je on od početka smatrao da treba biti: neopterećen bilo kojim oblikom nepovjerenja i u prisnom odnosu povjerenja s Bogom, svojim Stvoriteljem. Marija je u tom smislu od svog začeća privilegirana. Ona je, kao majka Isusa Krista, izuzeta i izdvojena kao primjer čovjeka – slika onoga kakvog je Bog prije pada i grijeha zamislio.
Kao i uvijek povlastice su dobra tema za raspravu. Lakše možemo prihvatiti činjenicu ako je netko zaslužio povlašteno i posebno mjesto zbog svog napora i rada, ali ukoliko je netko povlašten i na posebnom mjestu, izuzet od onoga što se redovito događa, a da nije učinio ništa ili je to postao u samom trenutku svoga začeća, to nam baš ne ide u glavu ni u srce tako lako. Upravo tu i jest uporišna točka za razumijevanje današnjeg blagdana i slavlja. Danas je riječ o milosti, a ne o zaslugama. Blagdan začeća Marijina bez grijeha uvodi nas u otajstvo Božje milosti.
Danas nemamo razloga biti ljubomorni i zavidni Mariji za Božju milost i ljubav koju je primila, jer sve se to odnosi i na nas same. Marija je primjer onoga što Bog nama čini svojom milošću po Isusu Kristu. Božja milost nadilazi svaku vrstu grijeha i krivnje. Milost briše i uništava sve što nas od Boga odvaja. Ne nadvladavamo mi sami svoje grijehe i ne nadilazimo svoje krivnje, nego nam Bog dolazi ususret svojom ljubavlju. To je ujedno otajstvo otkupljenja i oslobođenja. Onaj tko to shvati na današnji će dan biti ispunjen zahvalnošću i radosno stati pred Boga slaveći njegovu milost i ljubav prema slabom čovjeku.
Čak iako današnji blagdan nije izravno povezan s Božićem, ipak oba blagdana i Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije i Blagdan Rođenja Isusova prenose istu poruku Božju ljudima: radosti, ljubavi i Božje pažnje prema nama ljudima. Tako vijest o trudnoći, bez obzira radi li se o nama samima, našoj obitelji ili o nekoj drugoj uvijek je radosna vijest. Već na početku života jednog novog djeteta trudnoćom njegove majke i radosnim iščekivanjem njegova oca to dijete biva obasuto milošću i sviješću koliko smo, unatoč zloći koja nas često okružuje, od Boga blagoslovljeni i već unaprijed milošću njegovom pozvani na radostan život s njime i sa svojim bližnjima. Tako već i same okolnosti primanja vijesti o trudnoći omogućuju ili otežavaju novom čovjeku koji dolazi u svijet početak puta prema radosnom i sretnom životu.